Film Dijanina deca prikazan u Jugoslovenskoj kinoteci
Film je sniman u Hrvatskoj, BiH, Austriji i Srbiji, a sagovornici su bivši logoraši Jasenovca i eminentni istoričari.
Autorka filma Sladjana Zarić istakla je da je humanitarna misija Dijane Obekser Budisavljević, najveća akcija spasavanja dece u Drugom svetkom ratu, koja pokazuje da se može biti čovek u vremenu zla i neljudi.
"Ovo je teška priča, jer ona govori o spasavanju, ali i stradanju dece. U logoru u Jasenovcu stradalo je 19.403 srpske, jevrejske i romske dece. Taj broj bi sigurno bio veći da nije bilo Dijane", istakla je Sladjana Zarić.
Na projekciju filma došli su bivši logoraši Jasenovca, minstri Zoran Djorjdević, Aleksandar Vulin, Slavica Djukić Dejanović, strane diplomte i predstavnici Srpske pravoslavne crkve.
"Zbog mira u kući, humanitarna akcija Dijane Budisavljević pala je u zaborav, ali država Srbija nema pravo da zaboravi svoju humanitarku", poručio je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Djordjević čije je ministarstvo u koprodukciji sa RTS-om uradilo film.
On je naglasio da je Dijana Budisavljević, austrijanka udata za Srbina, imala za protivnike državni aparat NDH koji je bio podredjen politici genocida i katoličku crkvu, koje je hraboršću, zbog ljubavi prema deci, uspela da pobedi.
Djorjdević istakao da je tačno da su deca gubila sprski identitet, ali da su im životi bili spaseni i izrazio uverenje da će se ubuduće mnogi rukovoditi humanim postupcima, kakav je bio i Dijanin.
Komunistička vlast je krajem maja 1945. godine Dijani Budisavljević oduzela kartoteku o deci i sve njene zasluge pripisala komunističkoj partiji.
Oduzimanjem kartoteke uskraćeno je pravo da se svako dete vrati svojoj porodici, zbog čega se pretpostavlja da je oko 2.000 dece ostalo da živi u hrvatskim porodicama pod novim identitetom.
