EK: Region mora da utvrdi činjenice o žrtvama i postigne pomirenje, moguć rok 2025.

Procedure za osnivanje Regionalne komisije za utvrdjivanje činjenica o žrtvama ratova iz '90-ih godina 20. veka na prostoru bivše Jugoslavije (REKOM) treba započeti što pre, a politički lideri regiona treba da preduzmu korake za njegovo osnivanje, stav je Evropske komisije u novoj Strategiji za Zapadni Balkan.

Evropska komisija je formiranje REKOM-a navela kao jednu od najvažnijih operativnih mera, što predstavlja jasan signal da je pomirenje visoko medju prioritetima EU u odnosu na region i da će se posebno insistirati na regionalnom utvrdjivanju činjenica o prošlosti, piše danas portal European Western Balkans.

U članku se navodi da se regionalni pristup nameće kao jedino rešenje za utvrdjivanje činjenica o žrtvama ratova, nestalim osobama i mestima njihovog zatočenja, zato što se pokazuje da se naslednice nekadašnje SFRJ još spore oko brojeva, a da nijedna nema potpunu evidenciju ljudskih gubitaka u ratovima '90-ih godina.

"Regionalna saradnja, dobrosusedski odnosi i pomirenje ne mogu se nametnuti spolja. Lideri regiona moraju da preuzmu puno vlasništvo (nad procesom pomirenja) i da vode primerom. Moraju izbegavati i osuditi sve izjave ili akcije koje bi podsticale medjuetničke tenzije i moraju se aktivno suprotstavljati nacionalističkim narativima", ocenjuje se u Strategiji Evropske komisije.

Osnivanje medjuvladine komisije REKOM podržalo je oko 580.000 gradjana širom regiona, a očekuje se da će na predstojećem Samitu u Londonu u okviru Berlinskog procesa Deklaraciju o osnivanju REKOM-a potpisati premijeri Srbije, Kosova, Makedonije i Crne Gore.

Sama Deklaracija predstavlja izraz političke volje, kojom se premijeri obavezuju da će institucije njihovih zemalja preduzeti neophodne korake za osnivanje REKOM-a do juna 2020.

Ako REKOM bude osnovan do juna 2020. godine, Komisija može da postane operativna već 2022, i da svoju misiju ispuni već nakon tri godine, odnosno do 2025. godine, navodi se u članku.

Mandat komisije trebalo bi da se sastoji iz prikupljanja informacija i utvrdjivanja činjenica o kršenju ljudskih prava, individualnih i masovnih ratnih zločina i sudbine nestalih, izrade popisa ljudskih gubitaka civila i boraca, utvrdjivanja činejnica o mestima zatočenja u toku ratova i istraživanje konteksta, uzroka i motiva koji su doveli do oružanih sukoba, ratnih zločina i teških kršenja ljudskih prava.

"EU pomirenje na Zapadnom Balkanu vidi kao prioritet iz jasnog razloga: nepostojanje saglasnosti zemalja bivše Jugoslavije o žrtavama sukoba devedesetih ostavlja prostor za nacionalističke manipulacije, koje mogu ugroziti bezbednost čitavog regiona", piše u članku.

Dodaje se da regionalni karakter REKOM-a omogućuje da sve žrtve budu priznate u svim zemljama regiona, nezavisno od svoje etničke pripadnosti, da sećanje na njih ne ostane samo unutar njihove etničke zajednice.

"Mučna istorijska iskustva poput Jasenovca pokazuju da, ukoliko nema imena žrtava i ako se ne razjasne okolnosti njihovog stradanja, revizionizam i populizam mogu prevladati razumne političke glasove", navodi se u članku.

Dodaje se da je utvrdjivanje činjenica o žrtvama ratova ujedno i preduslov za reformisanje obrazovnih sistema, pošto nedostatak činjenica od kojih bi se polazilo u tumačenju raspada nekadašnje SFRJ otvara prostor da udžbenici istorije šire nacionalističke narative koji u budućnosti mogu voditi u nove sukobe.

"Suočeni sa činjenicama, populisti će imati teškoća da manipulišu gradjane i instrumentalizuju nerešene kontroverze iz prošlosti", navodi se u članku.