HRW: U Srbiji u 2018. godini ostvaren mali napredak na polju ljudskih prava
Društvo
| Izvor: Beta
| 17.01.2019
|
access_time
23:00
U Srbiji je tokom 2018. godine ostvaren mali napredak na polju zaštite ljudskih prava, objavila je medjunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human Right Watch).
Prema nalazima godišnjeg izveštaja o stanju ljudskih prava, u delu o slobodi medija u Srbiji ocenjeno je da je položaj novinara i dalje je nesiguran, uz napade, pretnje i tužbe zbog izveštavanja o osetljivim pitanjima.
"Nastavljeni su napadi i pretnje protiv novinara, uz neodgovarajuće reakcije srpskih vlasti. Provladini mediji i dalje su sprovodili praksu klevetanja nezavisnih medijskih kuća i novinara", piše u izveštaju.
Dodaje se da je izmedju januara i sredine avgusta, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) zabeležilo 50 slučajeva nasilja, pretnji ili zastrašivanja novinara, uključujući četiri fizička napada i 18 slučajeva zastrašivanja novinara od državnih zvaničnika.
U delu izveštaja o odgovornosti za ratne zločine navedeno je da su krivična gonjenja za ratne zločine pred domaćim sudovima napredovala sporo, uz nedostatak neophodne političke podrške.
"Krivično gonjenje ratnih zločina i dalje zaostaje usled nedostatka političke volje i adekvatnih resursa, i slabih mehanizama za podršku svedocima. Mali broj visokih zvaničnika upletenih u ozbiljna ratna nedela odgovarao je pred srpskim sudovima", piše u izveštaju.
Zaključak dela izveštaja posvećenog migrantima, tražiocima azila i dugoročno raseljenima ocenjeno je da je azilni sistem i dalje je manjkav, a da uslovi za tražioce azila nisu poboljšani.
Ukazuje se da novi zakon o azilu i privremenoj zaštiti, čiji je cilj usaglašavanje srpskog zakonodavstva s medjunarodnim i EU standardima, u okviru definicije izbeglica sadrži i pojam žrtve nasilja na osnovu roda i rodnog identiteta, kao i poboljšane odredbe koje se tiču dece bez pratnje ili razdvojene dece koja potražuju azil, ali da takodje predvidja i pritvor za tražioce azila, ograničenu slobodu kretanja i ubrzani postupak rešavanja zahteva za azil.
"Proces odlučivanja o azilu i dalje je bio neadekvatan, uz niske stope priznavanja i duga odlaganja donošenja odluka", navedeno je u izveštaju.
Po navodima izveštaja, načinjen je slab napredak u pravcu trajnih rešenja za izbeglice i interno raseljena lica iz ratova na Balkanu, koji žive u Srbiji.
Što se tiče branioca ljudskih prava, oni su i dalje radili u neprijateljskom okruženju, a onlajn pretnje upućene aktivistima predstavljale su redovnu pojavu, dok su istrage bile spore, ocenio je HRW.
Prema nalazima godišnjeg izveštaja o stanju ljudskih prava, u delu o slobodi medija u Srbiji ocenjeno je da je položaj novinara i dalje je nesiguran, uz napade, pretnje i tužbe zbog izveštavanja o osetljivim pitanjima.
"Nastavljeni su napadi i pretnje protiv novinara, uz neodgovarajuće reakcije srpskih vlasti. Provladini mediji i dalje su sprovodili praksu klevetanja nezavisnih medijskih kuća i novinara", piše u izveštaju.
Dodaje se da je izmedju januara i sredine avgusta, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) zabeležilo 50 slučajeva nasilja, pretnji ili zastrašivanja novinara, uključujući četiri fizička napada i 18 slučajeva zastrašivanja novinara od državnih zvaničnika.
U delu izveštaja o odgovornosti za ratne zločine navedeno je da su krivična gonjenja za ratne zločine pred domaćim sudovima napredovala sporo, uz nedostatak neophodne političke podrške.
"Krivično gonjenje ratnih zločina i dalje zaostaje usled nedostatka političke volje i adekvatnih resursa, i slabih mehanizama za podršku svedocima. Mali broj visokih zvaničnika upletenih u ozbiljna ratna nedela odgovarao je pred srpskim sudovima", piše u izveštaju.
Zaključak dela izveštaja posvećenog migrantima, tražiocima azila i dugoročno raseljenima ocenjeno je da je azilni sistem i dalje je manjkav, a da uslovi za tražioce azila nisu poboljšani.
Ukazuje se da novi zakon o azilu i privremenoj zaštiti, čiji je cilj usaglašavanje srpskog zakonodavstva s medjunarodnim i EU standardima, u okviru definicije izbeglica sadrži i pojam žrtve nasilja na osnovu roda i rodnog identiteta, kao i poboljšane odredbe koje se tiču dece bez pratnje ili razdvojene dece koja potražuju azil, ali da takodje predvidja i pritvor za tražioce azila, ograničenu slobodu kretanja i ubrzani postupak rešavanja zahteva za azil.
"Proces odlučivanja o azilu i dalje je bio neadekvatan, uz niske stope priznavanja i duga odlaganja donošenja odluka", navedeno je u izveštaju.
Po navodima izveštaja, načinjen je slab napredak u pravcu trajnih rešenja za izbeglice i interno raseljena lica iz ratova na Balkanu, koji žive u Srbiji.
Što se tiče branioca ljudskih prava, oni su i dalje radili u neprijateljskom okruženju, a onlajn pretnje upućene aktivistima predstavljale su redovnu pojavu, dok su istrage bile spore, ocenio je HRW.
Teme
Društvo
Novo
Dnevni evropski servis
Šta drugi čitaju
Scena
Dogodilo se
Na današnji dan 10. septembar
pre 4 sata
Zabava
Put Duku (Sinđang, Kina)
pre 2 dana