Milanović: Akteri 'Hrvatskog proleća' nisu pozivali na mržnju

Region | 11.05.2021 | 19:00

Povodom 50. godišnjice "Hrvatskog proleća", predsednik Republike Zoran Milanović je danas izjavio da akteri tog političkog programa prilikom nisu pozivali na mržnju niti nacionalnu netrpeljivost.

Za život hrvatskog naroda u Jugoslaviji Milanović je rekao da je bio "težak i komplikovan", a tu državu je nazvao "premosnicom do realizacije konačnog cilja, a to je hrvatska nezavisnost", prenelaa je agencija HINA.

Ocenio je da je 1971. godina bila "hrvatski krik" i "pokušaj da se napravi više reda u toj državi" - Jugoslaviji, a da su protagonisti tog pokreta bili umereni ljudi koji nisu pozivali na mržnju, ni nacionalnu netrpeljivost, ljudi koji su pokušavali bolje, a od kojih su neki zbog toga platili "groznu cenu", kao Marko Veselica.

Na članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji i NATO-u predsednik Milanović je rekao da gleda kao na samo još jednu etapu na "hrvatskom putu".

Iz toga "treba da za sebe izvučemo najveću korist", rekao je on.

"Mi smo mali narod, odnosno mala država i mala nacija. U Hrvatskoj živi četiri miliona ljudi i to je ljudstvo s kojim se mogu napraviti čuda u prostoru koji je mali, retko naseljen, a ima sjajne resurse. Oni su ništa ako ih ne naseljavaju žilavi, pametni i ambiciozni ljudi", zaključio je Milanović.

"Hrvatsko proleće" je bio kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio "pripadajuća prava" Hrvatske u okviru Jugoslavije. Politički protivnici nazivali su ga i "Masovni pokret" - MASPOK.

To konztroverzno proreformsko razdoblje u hrvatskoj politici, društvu i kulturi posebno je bilo obeleženo legitimisanjem hrvatskog nacionalnog identiteta i zahtevima u vezi s tim.

To je u okviru Saveza komunista Hrvatske bio i pokret među intelektualcima, naučnicima i studentima protiv unitarizma, a za reforme privrednog, kulturnog i političkog života.

Najistaknutiji protagonisti "Hrvatskog proleća" medju političarimaa su bili Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, Pero Pirker, Ivan Šibl, Dragutin Haramija, medju intelektualcima Vlado Gotovac, Marko Veselica, a među studentima Dražen Budiša i Ivan Zvonimir Čičak, koji su, kao i drugi osuđeni na zatvorske kazne.

Obračun s ulesnicima tog pokretaa je rezultirao "hrvatskim ćutanjem" sve do novog demokratskog pokreta krajem 1980-ih, koji je doveo do državnog osamostaljenja Hrvatske.

S druge strane, "Hrvatsko proleće" se smatralo masovnim nacionalističkim i secesionističkim pokretom i ukazivalo se da je zahtevao isključenje upotrebe srpskog jezika u Hrvatskoj koju je deklarisao kao nacionalnu državu Hrvata i kao nastavak i naslednicu srednjovekovne hrvatske kraljevine.

Uživao je podršku velikog dela hrvatskih komunista, političkog vrha republike Hrvatske i ustaške emigracije na Zapadu, navode kritičari.

Milanović: Jadno je što srpske vlasti izjednačavaju Dražu Mihailovića i Tita

Hrvatski predsednik Zoran Milanović ocenio je danas da je izjednačavanje četničkog vodje Draže Mihailovića i antifašističkog lidera Josipa Broza Tita "jadno" i optužio srpske vlasti da time "rasturaju svest dece i mladih".

"To je jadno što rade, to je način indoktriniranja i rasturanja dečije i svesti mladih ljudi", rekao je Milanović novinarima, prenosi Hina.

Milanović je, komentarišući skup u Narodnom pozorištu u Beogradu povodom 9. maja, Dana pobede nad fašizmom, gde su na video bimu stajale jedna do druge fotografije Draže Mihailovića i Tita, rekao da Mihailović i Tito nisu isti.

"Ne, nisu isti. Draža Mihailović je jedna obična budala. On nije isti kao Ante Pavelić (fašistički vodja u Hrvatskoj tokom rata), on je bio jedan oportunista i na kraju zločinac", rekao je Milanović.

Za Mihailovića je rekao da ga je američki predsednik Hari Truman odlikovao zato što je spasio 300 padobranaca.

"To je kao kad opljačkaš banku i onda nekom usput daš burek, usput i kao imaš veliko srce", kazao je Milanović.

Po njegovim rečima, zločini četnika i njihov kukavičluk su "oportunizam i poznata stvar", a protiv njih su se "najkrvavije borili" Srbi, Crnogorci i Hrvati Dalmatinci.

Dodao je da je većina Hrvata tokom rata bila kod kuće i da "biti domobran uopšte nije zločin, to je okej" te da je od boraca veći deo bio u partizanima, a manji na strani Sila Osovine i ustaškog pokreta.

"Ako ne znam šta je u mom narodu bilo dobro i loše, onda sigurno ne mogu aspirirati da vodim taj narod i tu zajednicu kao demokratski izabrani lider. Nažalost, kod naših suseda je sve deluzija", rekao je Milanović.

Na svečanosti u Narodnom pozorištu u Beogradu povodom Dan pobede nad fašizmom 9. maja, gde su na video bimu jedna pored druge stajale fotografije saradnika nacista Mihailovića i Tita, vodje partizana koji su se protiv njih borili u Drugom svetskom ratu, navodi Hina.

Na tom skupu bili su srpski predsednik Aleksandar Vučić, predsednik parlamenta Ivica Dačić i ministri u srpskoj vladi