Web Analytics
Intervju: Medijska pismenost preduslov zdravorazumskih odluka (VIDEO) - BetaRS

Intervju: Medijska pismenost preduslov zdravorazumskih odluka (VIDEO)

Srpski | 01.09.2021 | access_time 11:55
Intervju: Medijska pismenost preduslov zdravorazumskih odluka (VIDEO)
Docent na Koledžu za medije Univerziteta Zajed u Abu Dabiju Danica Čigoja Piper izjavila je danas da društvo "vapi za pismenošću u oblasti medija" jer ne razume najbolje poruke koje svakodnevno prima.

"Važno je da umemo da ih (informacije koji dobijamo) rekonstruišemo, da uključimo kritičko mišljenje. Da na neki način možemo da vidimo koji je to kontekst u kome se odredjene poruke javljaju i zašto su one važne za naš svakodnevni život", rekla je Čigoja Piper za agenciju Beta.



Ona je ocenila da unapredjenje medijske pismenosti uglavnom donosi razvoj društva, pre svega u smislu razvoja svesti.

"Gradjani postaju ozbiljnije orijentisani prema odredjenim temama, mogu lakše da donose zdravorazumske odluke, redje su zavedeni recimo reklamnom industrijom. Na neki način pokazuju zrelije odluke u svom svakodnevnom životu, što je jako važno za svakog pojedinca", kazala je.

{YTVideo2}

Prema njenim rečima, logičko promišljanje, kritičko razmišljanje i širi pogled na medije jesu najlakši način da se medijska pismenost unapredi.

"Što veći pluralizam medija, što veća konzumacija medija, više je informacija koje možemo da razaznamo. I da onda kroz lično istraživanje utvrdimo šta je to što je relevantna informacija a šta je ono što bi moglo da se podvede pod danas popularni termin 'fejk njuz' (fake news) ili nešto što je u potpunosti za nas u datom trenutku nevažno za odredjenu odluku koju treba da donesemo ili nešto što treba da saznamo", kazala je Čigoja Piper.

{YTVideo3}

Ocenila je da bi klasični, odnosno tradicionalni mediji trebalo više da insistiraju na opismenjavanju gradjana jer oni imaju prostor za to.

"U novim medijima situacija je takva da se sve dešava brzo, informacije se šalju iz sekunda u sekund, na neki način smo preplavljeni informacijama i jako je teško filtrirati informacije na koje dolazimo. Kod tradicionalnih medija to je mnogo bolje organizovano zato što mogu da uzmu više prostora i vremena publici, tu je negde njihov glavni teren i oni to treba da iskoriste. Nažalost, to je sve redji slučaj i u našim medijima ali i u stranim", rekla je.

{YTVideo4}

Kako je ocenila, medijska pismenost u Srbiji napreduje angažovanjem različitih medija koji su prepoznali da je neophodno da i kao glavni akteri na medijskom tržištu pomognu publici da razume sadržaje sa kojima se susreće.

Dodala je da, sa druge strane, društvu u Srbiji nedostaje medijsko opismenjavanje mladih, odnosno dece i učenika osnovnih i srednjih škola.

"Mislim da bi zapravo najvažniji i najveći korak bio uvodjenje medijske pismenosti u kurikulum osnovnih i srednjih škola i to ne kao izborni predmet, nego nešto što bi bio jedan obavezni predmet koji bi se zaista bavio medijima od početka do kraja, jer mediji jesu jako veliki deo našeg života", ocenila je.

{YTVideo5}

Čigoja Piper je kazala da se Nemačka pokazala kao veoma efikasna zemlja u oblasti unapredjivanja medijske pismenosti, navodeći da oni kroz medijski rad i kroz obrazovni sistem utiču na to da se gradjani opismenjuju i da razumeju šta se dešava u medijima.

"Ne samo kroz medijski sadržaj i kroz analizu sadržaja, nego i kroz medijsko tržište - da znaju ko su vlasnici medija, ko su uticajne grupe na tržištu i ostalo. Nije samo cilj sadržaj, već i šire razumevanje medijske logike", navela je ona.

Dodala je da gotovo sve zapadne, razvijenije zemlje imaju dugu tradiciju toga da rade na opismenjavanju gradjana u sferi medija.

"Oni (razvijenije države) to rade kroz jedan posebno organizovan oblik, tako da zaštite ono što je njihov lični interes, onaj interes države, ono što ostaje negde sa strane kao ipak krovni uticaj nad medijima", rekla je Čigoja Piper.

{YTVideo6}


Ceo video materijal možete preuzeti OVDE.



Produkcija je deo projekta podrške javnom informisanju koji sufinansira Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Izneti stavovi ne predstavljaju nužno zvaničan stav Ministarstva.

Teme