Pulmolog Žujović: Vlast ne poštuje zakone i ne brine o zdravlju gradjana
Zelena Srbija
| 16.11.2022
|
access_time
13:30
Foto: DRAGAN GOJIC
Žujović je agenciji Beta kazao da nepreduzimanjem nikakvih mera predvidjenih zakonima da se zagadjenje vazduha smanji, vlast uništava sopstveni narod.
On je reka da "u Beogradu, u pojedinim ulicama kao što je Cvijićeva ili Bulevar despota Stefana, zbog velike saobraćajne frekvencije stalno ima olova i ugljen monoksida preko dozvoljenih granica. Cela teritorija Beograda je prekrivena zagadjenim vazduhom čije će posledice biti drastične i po stariju i po mladju populaciju".
"U ovim danima, kada je Beograd jedan od najzagadjenijih gradova na planeti, veliki broj ljudi završi u koronarnim jedinicama i na neurološkim odeljenjima zbog srčanog i moždanog udara, dok je kod dece sve češća pojava astme", kazao je pulmolog.
Po Žujovićevim rečima, prekomerno zagadjenje vazduha utiče na promene dva gena dece čiji "imunitet počinje da se kreće u pogrešnu stranu izazivajući pojavu astme".
"Država tvrdi da su najveći zagadjivači vazduha individualna ložišta i male toplane, a nigde ne spominju zagadjenja iz 'Kolubare', obrenovačke termoelektrane, RTB Bora, Železare u Smederevu... Po izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine, udeo saobraćaja na zagadjenje vazduha je svega pet odsto", rekao je on.
Istakao je da bi zagadjenje vazduha u Beogradu i Srbiji bilo znatno manje kada bi država sprovodila zakone o zaštiti životne sredine i javnog zdravlja.
"Kada se utvrdi da je zagadjenje vazduha u nekoj ulici prekomerno, država bi morala da odmah zaustavi saobraćaj, jer tako nalaže zakon. Na prekomerno zagadjenje vazduha u Beogradu značajno je uticala i izgradnja višespratnica u svim naseljima, koje su blokirale protok vazduha. U ovom trenutku ne vidim način da se u Beogradu smani zagadjenje, jer je neplanska gradnja povećala zagadjenje. Tome su doprineli i soliteri u naselju 'Beograd na vodi' koji su blokirali vetrove prema Starom gradu", objasnio je Žujović.
Pulmolog je naglasio da u Srbiji svake godine zbog posledica zagadjenog vazduha umre imedju 10.000 i 15.000 ljudi.
"Bilo bi veoma važno kada bi Beograd umesto 40, imao 240 mernih stanica koje ne bi merile samo PM10 čestice nego i PM2.5. Ove sitnije čestice, koje ne merimo, znatno su opasnije od 'desetke' jer ulaze u krvotok i pluća. Procena Ujedinjenih nacija je da je svaka peta smrt u Valjevu i Užicu izazvana PM2.5 česticama", rekao je Žujović.
Naveo je da država skoro ništa ne preduzima da se zagadjenje smanji, "kako se ne bi izlagala troškovima".
"Srbija je jedna od retkih država na svetu gde gradjani postoje zbog vlasti, a ne vlast zbog gradjana. Država bi trebalo da shvati da je briga o zdravlju ušteda, a ne trošak. Apsurdno je to što ova vlast štedi na zdravlju svojih gradjana. Jedini način da se nešto promeni je da se konstantno vrši pritisak na vlast da počne da prema svim zagadjivačima podjednako primenjuje zakone", zaključio je pulmolog Dejan Žujović.
Beograd je danas najzagadjeniji grad u svetu, a vazduh u glavnom gradu Srbije je na sajtu "IQair" ocenjen kao nezdrav.
Po preseku u 11.15 časova danas, indeks zagadjenosti vazduha u Beogradu je na tom sajtu bio 171, s koncentracijom PM2.5 od 94µg/m3, odnosno gotovo 19 puta većom od onoga što najviše dopušta Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Uz Beograd, na listi najzagadjenijih gradova su i Karači i Lahor u Pakistanu s indeksom zagadjenosti 166, a prate ih Kolkata i Mumbai u Indiji s indeksom 165 i 162.