Zeleni razgovori: Srbija šesta u svetu jer 70 odsto struje dobija spaljivanjem lignita
Zelena Srbija
| Izvor: Beta
| 06.04.2023
|
access_time
15:05
BETAPHOTO/EPS/Milan Cvijetic
Uz to, građani Srbije godišnje troše tri do četiri puta više energije nego stanovnici EU - poruka je današnjeg panela "Zeleni razgovori" koju je organizovala Beogradska otvorena škola (BOŠ).
Tema panela bili su "Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan (INEKP)", klima i energija na lokalnom nivou, a okupili su se predstavnici udruženja širom Srbije, eksperte za energetiku, aktivisti i "prozjumeri" - individualni proizvođači i potrošači struje.
"Kao društvo, energiju rasipamo kako u proizvodnji i prenosu, tako i kroz potrošnju, posebno uzevši u obzir loše stanje termoizolacije u našim domaćinstvima, dok je termoelektrana 'Nikola Tesla' jedan od najvećih emitera sumpor-dioksida u svetu", preneto je u saopštenju sa panela.
Predstavnik Britanske ambasade u Beogradu, Kristofer Li (Leigh), istakao je da bi trebalo marljivije raditi na ublažavanju posledica klimatskih promena.
Rekao je da je od velikog značaja i samo povećanje finansijskih paketa koji moraju biti pet do deset puta veći od sadašnjih iznosa, a podsetio je i na postojanje Pakta iz Glazgova "koji predviđa usvajanje ambicioznijih klimatskih ciljeva".
Ekspert za energetiku, Slobodan Jerotić, rekao je da bi "energetska politika trebalo da uzme u obzir i ulogu i kapacitete energetskih menadžera u gradovima i opštinama u Srbiji, zaštitu životne sredine, zagađenje vazduha, stanje individualnih ložišta, s čime je povezano i energetsko siromaštvo stanoviništa".
Panelisti su naveli da je Srbija počela izradu plana INEKP koji treba da utvrdi ciljeve "energetske tranziciije2 do 2030. godine s projekcijama do 2050. godine, i to za povećanje energetske efikasnosti i udela obnovljivih izvora energije, ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, da ponudi konkretne politike i mere za njihovo ispunjavanje.
Istaknuto je da će država do kraja godine usvojiti INEKP od koga će zavisiti cene energije, kako će se građani grejati i na koji način će biti renovirane zgrade.
Ovaj dokument određuje snabdevanje privrede energijom, uključivanje građana u pitanje "energetske tranzicije", a uticaće i na to da li će država i na koji način pomoći najugroženijim građanima da podmire potrebe za električnom i toplotnom energijom i obezbede svoje elementarne potrebe.