Stevanović: Poplave u dolini Jadra mogu zagaditi vode u Mačvi, ako se otvori rudnik litijuma
Poplave u dolini reke Jadar kod Loznice, opasne su i zbog toga što bi mogle rudničkim toksičnim materijama i otpadnim vodama zagaditi veliki rezervoar podzemne vode u Mačvi u slučaju da se otvori rudnik litijuma u tom području, rekao je danas profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu u penziji, hidrogeolog Zoran Stevanović.
Pre dva-tri dana ponovile su se, kako je naveo, poplave u dolini Jadra kao i nekoliko prethodnih godina, iako padavine nisu bile alarmantnih razmera jer je u Loznici za 24 sata 26. na 27. marta palo oko 30 milimetara kiše, odnosno 30 litara po kvadratnom metru.
"Područje Jadra je izloženo bujičnim poplavama koje dostižu preko 200 kubnih metara u sekundi u najvećim pikovima, pa korito reke nije dovoljno da propusti vodu, a ni odbrambeni nasipi nisu dovoljno pouzdani i reka se redovno izliva, skoro svakog proleća. I 2021. godine cela dolina Jadra je, slično kao i ovih dana, bila potopljena iako kiša nije intenzivno padala", rekao je Stevanović za Betu.
Dodao je da takve padavine nisu neuobičajene i da bi se tek oko 50 milimetara kiše na 24 časa moglo smatrati visokim padavinama.
Jasnija slika se može imati kada se, prema rečima Stevanovića, to uporedi sa ekstremnim padavinama u Srbiji 2014. godine, kada su u nekoliko dana dostigle 1.000 milimetara ili sa padavinama u Valensiji, gde su bile 400 milimetara za osam sati, pa je "zbrisano" pola grada.
Srbija će, prema njegovim rečima, biti sve izloženija klimatskim promenama, periodima dugotrajnih suša kojih je u prošlom veku bilo svake desete godine, a u ovom veku bilo ih je osam, dakle svaka treća godina je sušna, ali su uz to sve češće i poplave.
"Kada se govori o dolini Jadra koji je karakističan po tome što se sastoji iz gornjeg sloja u aluvijalnoj ravni koji može da primi određenu količinu vode, ceo gornji sliv od koga dolazi poplavni talas je od slabopropusnih stena koje ne omogućuju da se voda infiltrira u stensku masu i primi veću količinu vode jer se one brzo zasite i tada nastaje intenzivniji poplavni talas", naveo je Stevanović.
Geologija je, kako je rekao, u Srbiji takva da u Šumadiji i južnoj Srbiji, poplavni talasi mogu biti intenzivniji, a u istočnoj i zapadnoj Srbiji kraške stenske mase mogu da prime solidne količine vode, koja kasnije otekne preko prirodnih izvora.
"U Nacrtu studije o uticaju na životnu sredinu koji je ponudila kompanija Rio Tinto koja planira otvaranje rudnika litijuma u dolini Jadra, analize Instituta "Jaroslav Černi" pokazuju da će visina poplavnog talasa u ekstremnim situacijama u zoni rudnika biti od 1,5 metar do 3,8 metara iznad sadašnje površine tla. Iako se ne nudi konkretno rešenje kako će se odbraniti područje rudnika, govori se o nekom nasipu koji će prostor od 200 hektara izdići na te visine i navodi se da je to lako izvodljivo", rekao je Stevanović.
Istakao je da uz takve navode nedostaju analize kako će se područje rudnika braniti od podvirućih voda, kakva će vrsta bedema biti izgrađena, šta će biti sa vodom koja će udarati u bedem, da li je sigurna zaštita laguna sa otpadnim vodama koje se nalaze u prostoru rudnika, da li će doći do uzgona, odnosno vertikalnog kretanja vode, odozdo naviše pod pritiskom, kada dođe do zasićenja stenske mase.
Sve su to, prema njegovim rečima, pitanja na koja, ono što je do sada ponudio Rio Tinto u tehničkoj dokumentaciji ne daju odgovore.
Planirano je, kako je rekao, da se "brdo" od jalovine visine 60 metara, na 20 hektara, odnosno na površini od 30 fudbalskih stadiona ogradi nasipom (zidom), koji bi odbijao poplavnu vodu iz gornjeg sliva Jadra, međutim nekoliko faktora može da utiče da ta voda prelije ili ispod brane dođe u kontakt sa deponovanim toksičnim materijalom i prenese zagađenje nizvodno i ugrozi prostor Mačve.
"Najopasnije od otvaranja rudnika litijuma, ako dođe do nekog incidenata, može biti prenos zagađenja od deponovanog otpadnog materijala i otpadnih voda iz laguna. Ako to ponese Jadar u nizvodni sliv Drine ugroziće se najznačajnije izvorište za vodosnabdevanje koje leži u Mačvi i koje može da zadovolji potrebe, skoro cele Srbije jer je kapacitet za eksploataciju trenutno 23 kubna metra u sekundi, a rezerve vode u Mačvi su ocenjene na 20 kubnih mera u sekundi", rekao je Stevanović.
Istakao je da je ta opasnost od prenosa toksičnih materija u poplavnim talasima "imanentna" i da je to jedan od osnovnih razloga zbog kojih projekt "Jadar" o otvaranju rudnika ne bi trebalo realizovati.
