Švajcarski glečeri za deset godina zbog klimatskih zagrevanja izgubili četvrtinu obima
Švajcarski glečeri koji su pogođeni klimatskim zagrevanjem izgubili su četvrtinu obima za samo deset godina, upozorila je objavljena studija u kojoj se izražava zabrinutost zbog ubrzavanja topljenja glečerskog leda.
Švajcarska mreža za glečerska merenja (Glamos) je 2025. godine ponovo primetila "znatno topljenje" glečara, blizu rekorda iz 2022.
Zima u kojoj nije bilo mnogo snega i talasi toplote u junu i avgustu doveli su do smanjenja obima glečera od tri odsto, prema merama obavljenim na uzorku od oko dvadeset glečera, koji su izdvojeni od ukupno 1.400 glečerskih formacija u toj alpskoj zemlji.
To je četvrto najveće smanjenje obima glečera od početka merenja, posle 2022, 2023 i 2003. godine.
"Od pre oko 20 godina svi švajcarski glečeri gube led ubzanim tempom", rekao je Matijas Hus, direktor Glamosa za Frans pres.
Švajcarski glečeri koji imaju važnu ulogu za hidro energiju i snabdevanje vodom izgubili su četvrtinu (24 odsto) svog obima tokom decenije 2015-2015, u odnosu na 17 odsto u periodu od 2010-2020, 14 odsto u periodi od 2000-2010 i 10 odsto u periodu od 1999-2000, piše u izveštaju.
Švajcarska je posebno pogođena klimatskim zagrevanjem koje je u toj zemlji dva puta veće od svetskog proseka, prema Švajcarskoj saveznoj kancelariji za meteorologiji i klimu.
Druge alpske zemlje takođe su pogođene.
U Švajcarskoj gde je gotovo 50 vrhova više od 4.000 metara, glečeri imaju očekivani duži vek nego u Austriji, gde najviši vrhovi ne prelzaje 3.800 metara, rekao je za Frans pres direktor Svetske službe za nadzor glečera (WGMS), Mihael Zemp.
Ali ako se svetske emisije ugljen dioksida zadrže na sadašnjem nivou gotovo svi švajcarski glečeri koji predstavljaju više od polovine obima preostalih aplskih glečera će biti istopljen do kraja veka, upozorio je Hus.
Od početka 1970-ih više od 1.100 švajcarskih glečera je nestalo, prema Glamosu.
U Francuskoj takođe naučnici procenjuju da do 2100. neće biti više glečera uopšte ili gotovo uopšte.
Zbog postepenog smanjenja aplskih glečera smanjuju se rezerve sveže vode u Evropi. Pored toga time se destabilizuje planina što mođe da dovede do događaja kao što su rušenje delova litica ili leda, što je izazvalo uništenje sela Blaten u maju rekao je Hus.
Krajem 2025. godine obim leda u švajcarskim glečerima treba da bude 45,1 kubni kilometar, što je 30 kubnih kiloometara manje nego 2000. godine, prema studiji.
Njihova površina procenjena je na 755 kvadratnih kolometara, što je pad od 30 odsto u istom perioddu.
Ove godine kada je bio drugi najtopliji mesec jun ikad zabeležen u Švajcarskoj, došlo je do brzog topljenja snega do najviših vrhova. U avgustu je bio drugi toplotni talas.
Letnje topljenje ipak nije bilo više od 15 odsto od proseka 2010-2020, što je najniži nivo u poslednje četiri godine. Prema Glamosu smanjenje temperatura u julu koji je dovelo de svežeg snega na visini iznad 2.500 metara omogućilo je da se "izbegne najgore" ove godine.