Grčka najavila plan od 2,5 milijardi evra za borbu protiv nestašica vode
Zelena Srbija
| Izvor: Beta
| 30.10.2025
|
access_time
16:05
Zbog mogućih nestašica vode u Atini i na mnogim ostrvima Grčka se priprema za "najgori mogući scenario", rekao je danas premijer Kirijakos Micotakis predstavljajući desetogodišnji plan borbe protiv te krize što će koštati 2,5 milijarde evra.
"Moramo biti spremni za najgori mogući scenario", izjavio je Micotakis povodom suše poslednjih godina posebno u Atini i okolnoj regiji Atike, gde živi 4,4 miliona stanovnika.
Suša preti i mnogim turističkim ostrvima, kao i Solunu, drugom najvećem gradu u zemlji.
"Može da padne sneg, može da padne kiša.., ali nada nije strategija", naveo je Micotakis, govoreći na proslavi stogodišnjice atinskog vodovodnog preduzeća Ejdapa (EYDAP), jedne od najvećih javnih vodovodnih kompanija u zemlji.
Dodao je da je u Atici moguć "ozbiljan problem sa vodosnabdevanjem" ako se ne preduzmu "neophodne i drastične" mere.
Ministar energetike i životne sredine Stavros Papastavru predstavio je plan vrednosti 2,5 milijardi evra za obezbeđivanje više vode u narednih deset godina.
Među merama je glavni projekat povećanje rezervi vode za snabdevanje atinske mreže i izgradnja postrojenja za desalinizaciju.
Nestašica vode akutno pogađa turistička ostrva, posebno u arhipelagu Kiklada, gde su izgrađena postrojenja za desalinizaciju uz bušenje dubokih bunara kako bi se zadovoljile veće potrebe stanovništva i sve više turista tokom leta.
Ministar Papastavru je rekao da podaci u širem smislu pokazuju da će se, posle Kipra, Grčka suočiti sa "najtežim problemom zbog nestašice vode u Južnoj Evropi".
Dodao je da bi više od polovine grčkog stanovništva moglo biti pogođeno nestašicama.
Papastavru je naveo da je Grčka na 19. mestu u svetu po riziku od nestašice vode, i dodao da su se rezerve vode od 2022. godine smanjile za približno 250 miliona kubnih metara godišnje.
Naveo je da taj trend prate padavine manje za 25 odsto i godišnje povećanje isparavanja od 15 odsto, dodavši da gubici u vodovodnim mrežama dostižu i do 50 odsto širom zemlje.
"U Singapuru i Izraelu, svaka kap vode se koristi dva ili tri puta", rekao je Papastavru.
Tokom produženog toplotnog talasa leta 2024. godine, regionalno javno komunalno preduzeće pozvalo je stanovnike glavnog grada i okolnog regiona da pažljivo prate potrošnju vode.
Pozivi su potom emitovani svakodnevno u medijima i na društvenim mrežama.
Na turističkim ostrvima, neki, poput gradonačelnika Sifnosa, popularnog kikladskog ostrva, takođe kritikuju prekomernu potrošnju vode za bazene i navodnjavanje bašta.
Zime u Grčkoj, koja je navikla na letnje toplotne talase, poslednjih godina su blage i suve, što je znatno smanjilo rezerve vode, a 2024. je bilo najtoplije leto u istoriji merenja temperature.
Po Nacionalnoj opservatoriji u Atini, od 1960. do 2024. godine, prosečne letnje temperature u Grčkoj porasle su za 2,3 stepena Celzijusa.
Veštačko jezero Mornos, 200 kilometara zapadno od Atine, koje napaja reka Evinos, glavni je rezervoar vode u Atici. Prošle godine, kolčina vode u Mornosu je naglo opala, pre svega jer dve godine nije bilo snega na okolnim planinama.
Direktor sektora za istraživanja u Nacionalnoj opservatoriji Kostas Laguvardos je naveo da se površina tog jezera smanjila sa oko 14 na osam kvadratnih kilometara.
"Ako padavine i sneg budu nedovoljne u novembru i decembru, suočićemo se s teškom nestašicom vode u proleće", rekao je Laguvardos.
Nivo veštačkog jezera Mornos je toliko opao da se sada mogu videti zgrade nekadašnjeg sela Kalio, potopljenog 1979. godine kada je jezero napravljeno.