"U mandatu Evropske komisije na čijem čelu je Ursula fon der Lajen postoji politička volja za proširenje EU što su ciljevi Ukrajine i Moldavije, te zemalja Zapadnog Balkana, među kojima Crna Gora prednjači u tom procesu", rekao je Plenković u Zagrebu.
Premijer je ponovio da će se Hrvatska i dalje zalagati za proširenje EU državama Jugoistočne Evrope, posebno BiH.
On je ocenio da bi, ako države kandidatkinje budu tehnički spremne, za neke mogli imati političku odluku i pre 2030. godine.
Sudjelovao sam na drugom Godišnjem Croatia Summitu u organizaciji Economist Impact @EconomistEvents pod nazivom „Jedinstvo, stabilnost i inovacije u transformativnoj Europi“.
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 3, 2025
Uz ispunjenje svih strateških ciljeva, koje ćemo zaokružiti skorim pristupanjem @OECD, i u trećem… pic.twitter.com/ZedNzP8707
"Budžetske implikacije i implikacije na donošenja odluka u središtu su budućih proširenja", rekao je Plenković na godišnjem samitu "Economist Impacta" pod nazivom "Jedinstvo, stabilnost i inovacije u transformativnoj Evropi", prenela je Vlada Hrvatske na mreži X.
Govoreći o hrvatskim ciljevima, Plenković je rekao da njegova vlada ostaje istrajna u sustizanju onih država članica EU koje su u Uniju ušle pre Hrvatske.
"Od 2016. sa 62 odsto proseka razvijenosti po kriterijumu BDP per capita, na kraju ove godine stići ćemo na nivo od 78 odsto", najavio je Plenković.
Kao hrvatske prioritete u budućem razvoju, on je naveo demografsku revitalizaciju i priuštivo stanovanje, ulaganje u obrazovanje, zelenu i digitalnu tranziciju, kao i ulaganje rekordnih sredstava za odbranu.
