Web Analytics
ECA: EU se suočava s rizikom od nestašice kritičnih sirovina za energetsku tranziciju - BetaRS

ECA: EU se suočava s rizikom od nestašice kritičnih sirovina za energetsku tranziciju

Tranzicija | Izvor: Beta | 03.02.2026 | access_time 13:20
ECA: EU se suočava s rizikom od nestašice kritičnih sirovina za energetsku tranziciju
Evropska unija se bori da se oslobodi zavisnosti od uvoza kritičnih sirovina iz malog broja zemalja, njihova domaća proizvodnja i recikliranje još nisu dovoljno razvijeni, zbog čega ciljevi bloka za 2030. godinu izgledaju nedostižno, zaključio je Evropski revizorski sud (ECA).

"EU ima poteškoće u osiguravanju snabdevanja sirovinama potrebnim za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva. Mere EU za diverzifikaciju uvoza ne daju opipljive rezultate, uska grla otežavaju napredak u domaćoj proizvodnji, a recikliranje je još u povojima. U tom kontekstu mnogi projekti koje EU podržava verovatno neće biti na vreme uspešno završeni", saopštio je Sud.

U izveštaju objavljenom 2. februara ukazuje se da prelazak na obnovljivu energiju u velikoj meri zavisi od tehničke opreme poput baterija, vetroturbina i solarnih panela, za čiju proizvodnju su potrebne velike količine kritičnih sirovina kao što su litijum, nikal, kobalt, bakar i retki zemni elementi.

Većina tih sirovina trenutno je koncentrisana u jednoj ili svega nekoliko zemalja izvan EU, kao što su Kina, Turska i Čile.

Na primer, Kina obezbeđuje 97 odsto magnezijuma koji se koristi u elektrolizerima za proizvodnju vodonika, a Turska obezbeđuje 99 odsto bora koji se koristi u solarnim panelima.

U cilju diverzifikacije uvoza kritičnih sirovina, EU radi na jačanju saradnje sa zemljama izvan EU, uključujući sklapanje strateških partnerstava.

Srbija je jedna od 14 zemalja sa kojima je EU sklopila strateškao partnerstvo u oblasti sirovina tokom poslednjih pet godina. EU i Srbija 2024. su potpisale Memorandum o Strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima vrednosti baterija i električnim vozilima.

Međutim, evropski revizori su ocenili da polovina tih zemalja, uključujući Srbiju, imaju niske rezultate u upravljanju.

"Cilj tih partnerstava nije samo eksploatacija sirovina nego i razvijanje integrisanih lanaca vrednosti. Od tih 14 partnerstava njih sedam sklopljeno je sa zemljama koje, prema svetskim pokazateljima upravljanja koje je Svetska banka izradila za 2023, imaju slabe rezultate u području upravljanja. Ta partnerstva uključuju mehanizme za rešavanje određenih upravljačkih problema koji utiču na kompanije aktivne u tim zemljama", navodi se u izveštaju.

Članica suda zadužena za reviziju Keit Pentus-Rozimanus izjavila je da bez kritičnih sirovina neće biti energetske tranzicije, kao ni konkurentnosti ni strateške autonomije.

"Nažalost, sad smo u snabdevanju tim sirovinama u opasnoj meri zavisni o svega nekoliko zemalja izvan EU. Zato je ključno da EU pojača svoje napore i smanji svoju ranjivost u toj oblasti", rekla je ona.

ECA navodi da se sigurno snabdevanje kritičnim sirovinama može ostvariti diverzifikacijom uvoza, povećanjem domaće proizvodnje i recikliranjem.

EU je 2024. usvojila Zakon o kritičnim sirovinama u kojem je identifikovano 26 minerala koji su ključni za tehnologiju za proizvodnju obnovljive energije.

U dokumentu se navodi da je cilj EU da do 2030. godine rudarenjem obezbedi najmanje 10 odsto godišnje potrošnje strateških materijala, da prerađuje najmanje 40 odsto tih sirovina i reciklira najmanje 25 odsto. Takođe, najviše 65 odsto svake sirovine pojedinačno može dolaziti iz jedne od trećih zemalja.

Kada je u pitanju recikliranje kritičnih sirovina, ECA navodi da "izgledi nisu obećavajući", s obzirom da trenutno za sedam od 26 sirovina stopa reciklaže iznosi između jedan i pet odsto, dok se 10 uopšte ne reciklira.

Revizori ističu i da se oni koji se bave recikliranjem suočavaju s visokim troškovima prerade, dostupnošću malih količina i tehnološkim i regulatornim preprekama koje smanjuju njihovu konkurentnost.

U pogledu domaće eksploatacije strateških sirovina, ECA navodi da aktivnosti istraživanja nisu dovoljno razvijene, a čak i kad se pronađu nova nalazišta, može biti potrebno do 20 godina da rudarski projekt postane operativan.

"Revizori smatraju da je za dostizanje tih ciljeva potrebno još puno rada i da će EU biti teško da do kraja ove decenije osigura snabdevanje strateškim sirovinama koje su joj potrebne", navodi se u saopštenju ECA.

Teme

Prijavite se na newsletter Zelene Srbije