WMO: Klima na Zemlji sve više gubi ravnotežu
Klimatske promene
| Izvor: Beta
| 23.03.2026
|
access_time
14:15
Poslednjih 11 godina (2015-2025) bile su najtoplije u istoriji merenja, a 2025. je bila druga ili treća najtoplija, sa prosečnom godišnjom temperaturom za 1,43 stepena iznad predindustrijskog perioda, potvrdila je WMO.
Ova agencija UN upozorava da se planeta suočava sa rekordnim energetskim disbalansom, a da više od 90 odsto viška toplote upijaju okeani.
"Zemljina klima je više van ravnoteže nego ikada u posmatranoj istoriji, jer koncentracije gasova s efektom staklene bašte kontinuirano zagreva atmosferu i okeane i izaziva topljenje leda. Ove brze i velike promene dogodile su se u roku od nekoliko decenija, ali će imati štetne posledice stotinama, a potencijalno i hiljadama godina", navodi se u izveštaju WMO o stanju klime koji je danas objavljen.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izjavio je da je stanje globalne klime u vanrednom stanju i da se Zemlja gura van njenih granica.
"Svaki ključni klimatski indikator svetli crveno. Čovečanstvo je upravo preživelo jedanaest najtoplijih godina u istoriji. Kada se istorija ponovi jedanaest puta, to više nije slučajnost. To je poziv na delovanje", rekao je Gutereš.
Ovaj izveštaj je prvi put uključio energetski disbalans kao jedan od ključnih klimatskih indikatora.
WMO je saopštila da je neravnoteža u energiji na Zemlji najveća u poslednjih 65 godina, a da su okeani svake godine tokom poslednje dve decenije apsorbovali oko 18 puta više energije nego što ljudi godišnje koriste.
U stabilnoj klimi, energija koja dolazi od sunca približno je jednaka količini energije koja izlazi iz Zemljinog sistema.
Međutim, koncetracije gasova s efektom staklene bašte koji zadržavaju toplotu, kao što su ugljen-dioksid, metan i azot-oksid, povećale su se na najviše nivoe u poslednjih 800.000 godina što je poremetilo tu ravnotežu.
Generalna sekretarka WMO Seleste Saulo izjavila je da ljudske aktivnosti sve više remete prirodnu ravnotežu i da će čovečanstvo s tim posledicama živeti stotinama i hiljadama godina.
"Naše vreme svakodnevno postaje ekstremnije. Toplotni talasi, šumski požari, suše, tropski cikloni, oluje i poplave su prošle godine izazvale hiljade smrtnih slučajeva, pogodile milione ljudi i nanele milijarde ekonomskih gubitaka", rekla je Saulo.
WMO je saopštila da zagrevanje atmosfere, uključujući vazduh na površini Zemlje (temperatura koju osećaju ljudi) predstavlja samo jedan odsto viška energije, dok se oko pet odsto skladišti u kontinentalnom kopnu.
Više od 91 odsto viška toplote se skladišti u okeanu, koji tako deluje kao štit od rasta temperature na kopnu.
Količina toplote koju apsorbuje okean je prošle godine dostigla novi rekord, a stopa zagrevanja okeana se više nego udvostručila u poslednjih 20 godina u odnosu na period 1960-2005.
Ostalih tri odsto viška energije zagreva i topi led, saopštio je WMO, dodajući da je površina morskog leda na Arktiku je dostigla skoro rekordno niske nivoe, a na Antarktiku je na trećem najnižem nivou do sada zabeleženom, dok se topljenje glečera nastavlja.
WMO upozorava da ekstremni vremenski uslovi imaju kaskadne uticaje na zdravlje ljudi i poljoprivrednu proizvodnju, a da nesigurnost hrane izazvana klimatskim promenama ima posledice na društvenu stabilnost, migracije i biološku bezbednost.
"Ekstremni vremenski uslovi, uključujući intenzivne vrućine, obilne padavine i tropske ciklone, izazvali su poremećaje i razaranja pokazujući ranjivost međusobno povezanih ekonomija i društava", navodi se u saopštenju.