Suočena sa šumskim požarima, EU poziva članice da ulažu u prevenciju uticaja na životnu sredinu
Životna sredina
| Izvor: Beta
| 06.08.2026
|
access_time
21:55
Izuzetno veliki šumski požari koji su pogodili Francusku, Španiju i Grčku prouzrokovali su štetu procenjenu na između 15,6 milijardi i 19,1 milijardi evra, prema podacima meteorološke službe AccuWeather.
Naučnici su potvrdili da su klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem povećale verovatnoću ekstremnih vremenskih događaja koji podstiču ove požare.
Ali brzina i ozbiljnost kojom su se požari širili takođe su pokrenuli pitanja o javnim politikama prevencije, kao što su upravljanje šumama, uklanjanje suve i zapaljive vegetacije i održavanje močvara koje mogu poslužiti kao prirodne protivpožarne ograde.
"Prevencija je prva linija odbrane. Jasno je da moramo više da ulažemo u prirodu", rekla je komesarka.
Potrebe za investicijama variraju širom EU, pri čemu mediteranske zemlje generalno snose najveći teret letnjih šumskih požara.
Međutim, kako klimatske promene takođe povećavaju rizik od požara u severnim zemljama poput Finske i Švedske, komesarka je naglasila da "nijedan region Evrope nije pošteđen sada i da je potreba za investicijama zaista hitna".
Prošle godine, Evropska komisija je predložila da se 35 odsto sledećeg budžeta EU nameni klimatskim i ekološkim merama.
Taj predlog su kritikovale ekološke grupe, koje su upozorile da kombinovanje ove dve teme rizikuje da očuvanje ekosistema bude svedeno na sporednu ulogu, u korist projekata sa niskom emisijom ugljenika ili infrastrukture koji često generišu veći povraćaj investicija.
Komesarka je rekla da će Brisel osigurati da države članice ulažu u zaštitu prirode i, posebno, u sprečavanje požara.
"Važno je osigurati da države članice takođe koriste ova sredstva za borbu protiv šumskih požara. To finansiranje će biti neophodno za reagovanje na šumske požare, njihovo sprečavanje i ulaganje u prirodu", rekla je ona.
Komesarka je dodala da će Brisel takođe ispitati kako se sprečavanje šumskih požara uklapa u planove nacionalnih vlada za usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom o obnovi oštećene prirode. Te planove zemlje članice treba da dostave EU do septembra.
"To nije luksuz, jer troškovi, ako to ne uradimo, stalno rastu. Sarađujem sa državama članicama i ministrima na hitnoj potrebi za ulaganjem, ne samo da bismo zaštitili naše domove i spasili živote, već i da bismo zaštitili naše industrije", dodala je komesarka.
Teme
Prijavite se na newsletter Zelene Srbije
Životna sredina
Novo
Ekonomija
Šta drugi čitaju
Društvo
Uništena zaostala nemačka avio-bomba u Beogradu
pre 13 sati