Poverenik: Nejednakosti na tržištu rada najviše pogađaju ranjive grupe
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević rekao je danas da nejednakosti na tržištu rada ne pogađaju sve na isti način i da dodatno opterećuju one koji su već u nepovoljnijem položaju - žene, mlade, starije radnike, osobe sa invaliditetom, pripadnike nacionalnih manjina i angažovane u neformalnoj ekonomiji.
"U fokusu razgovora o zapošljavanju često su ekonomski parametri, dok pitanje sigurnosti i dostojanstva radnika ostaje u drugom planu. Prekarni i nesigurni oblici rada ne znače samo privremene ugovore, već i neizvesnost, nedostatak socijalne zaštite i osećaj zamenljivosti", istakao je Antonijević na skupu u Beogradu "Nejednakosti i ranjivost na tržištu rada".
Skup koji je, povodom Međunarodnog dana tolerancije, organizovao Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, uz podršku Nemačke razvojne saradnje (GIZ), okupio je predstavnike institucija, sindikata i organizacija civilnog društva sa ciljem razmatranja izazova sa kojima se suočavaju ranjive grupe i unapređenja mehanizama zaštite njihovih prava.
Antonijević je podsetio na nalaze Posebnog izveštaja Poverenika o diskriminaciji na tržištu rada, koji pokazuje da nejednako postupanje postoji u svim fazama, od oglašavanja posla i selekcije kandidata, preko uslova rada i napredovanja, do prestanka radnog odnosa.
Posebna pažnja na skupu posvećena je položaju stranih radnika u Srbiji. Naglašeno je da oni ne smeju biti posmatrani isključivo kroz prizmu popunjavanja nedostatka radne snage, već kao nosioci prava kojima moraju biti obezbeđeni bezbedni uslovi rada i delotvorna zaštita od diskriminacije, uz prevazilaženje jezičkih barijera i straha od gubitka posla, navodi se u saopštenju institucije Poverinik za zaštitu ravnopravnosti.
Na događaju su predstavljena i iskustva GIZ-ovog programa "Migracije u kontekstu razvoja" (MEG) o faktorima ranjivosti stranih radnika, kao i nalazi istraživanja Poverenika i GIZ-a o percepciji muškaraca o rodnoj ravnopravnosti u Srbiji.
Ukazano je da 46 odsto muškaraca u Srbiji smatra da muž treba da ima poslednju reč u kući (u odnosu na prosek EU od 24 odsto), što direktno utiče na neravnomernu podelu neplaćenog kućnog rada i ograničava ekonomsku sigurnost i karijerno napredovanje žena.
Na panel diskusiju "Prekarni rad i pristup pravima", u kojoj su učestvovali predstavnici poslodavaca, sindikata, civilnog društva i institucije Poverenika, zaključeno je da da se zajedničkim zalaganjem moraju menjati nepravedni odnosi u oblasti rada, u pravcu veće fleksibilnosti i zaštite prava zaposlenih, bez obzira na njihova lična svojstva.