Najveći AI data centri proizvedu za godinu dana više gasova staklene bašte nego cela Danska
Četiri stotine data centara u SAD ispustilo je za godinu dana veću količinu gasova staklene bašte nego čitava Danska, a to je bilo pre no što je bum veštačke inteligencije zaista počeo, pokazuje danas objavljena studija Univerziteta Harvard.
U međuvremenu, na klimskim pregovorima COP31 Ujedinjenih nacija u Antaliji, u Turskoj, danas je usvojeno obećanje, u vidu obaveze dobrovoljnog tipa, da kompanije i države sveta ubuduće napajaju data centre čistom energijom i da u pogledu potrošnje energije, vode i emisija gasova budu transparentnije.
"Ne možemo danas tražiti od ljudi da prihvate veće račune, veće zagađenje koje zagreva planetu i dublju nejednakost u zamenu za obećanja o boljem sutra“, rekao je šef Ujedinjenih nacija za klimu Sajmon Stil tokom predstavljanja obećanja i dodao: "Tvrdnje o budućim uštedama emisija ne mogu opravdati rastuće zagađenje sada, što klimatske katastrofe čini još gorim."
Obećanje sadrži i poziv da se moć veštačke inteligencije usmeri na rešavanje do sada nerešivog problema klimatskih promena, što odražava rastuću zabrinutost zbog sve većeg uticaja AI na životnu sredinu.
Politička reakcija na ovaj problem pokazala se na izborima u SAD, i u velikim protivljenjima lokalnih zajednica na izgradnju novih data cenatra na njihovim područjima.
Eksplozija novih i planiranih data centara takođe je podstakla potragu za novim izvorima proizvodnje energije, što je dovelo dotle da najveće tehnološke kompanije ne uspevaju da ostvare svoje klimatske ciljeve.
Njihova potrošnja električne energije porasla je za 240 odsto u periodu između 2022. i 2025. godine, pokazuje novi izveštaj incijative "Klimatska akcija protiv dezinformacija".
Istraživači sa Harvarda su proučili 403 najveća američka data centra između maja 2024. i aprila 2025. godine koristeći dostupne podatke i modeliranje kako bi analizirali njihovu potrošnju električne energije i emisije.
Procenili su da je potrošnja električne energije u centrima proizvela oko 28,3 miliona tona (25,7 miliona metričkih tona) ugljen-dioksida, piše u studiji objavljenoj danas u časopisu Nature Sustainability.
Više od polovine potrošnje električne energije tih data centara - 82 teravat-sata – dovoljno za napajanje skoro sedam miliona domova tokom jedne godine – potiče od sagorevanja fosilnih goriva, koja su glavni pokretač globalnog zagrevanja, otkrili su istraživači.
Procena emisija je dva do tri puta veća od one koju su pokazale prethodne studije, rekla je viša autorka studije Frančeska Dominiči, koja je profesorka biostatistike na Harvardu.
"To je ekvivalentno emisiji CO2 cele (američke savezne) države poput Mičigena ili neke male evropske zemlje", rekla je Dominiči, dodajući da planovi za još 2.000 data centara čine tu količinu zabrinjavajućom za budućnost. Prema njenim rečima, "vraćamo se unazad, odmičući se od cilja kontrole emisije CO2."
Nekoliko spoljnih stručnjaka za klimu, energiju i veštačku inteligenciju reklo je da nova studija ima smisla i da je došla do realnih zaključaka, smatrajući da je upotreba modeliranja razumna, pošto kompanije nisu transparentne po pitanju potrošnje energije i zagađenja.
"Ne možemo efikasno upravljati uticajima na životnu sredinu bez pouzdanih merenja i objavljivanja", rekao je Fengći Ju, naučnik za energetske sisteme sa Univerziteta Kornel koji nije bio deo studije i dodao: "Na kraju krajeva, ekološki otisak veštačke inteligencije nije fiksan. Zavisi od toga gde gradimo data centre, koliko oni efikasno rade i kako ih snabdevamo električnom energijom."
"Zavet o veštačkoj inteligenciji u Antaliji", koji su pokrenuli domaćini pregovora o klimi u UN, Turska, i Međunarodna telekomunikaciona unija, kaže da data centri treba da koriste čistu energiju i efikasne energetske i vodne sisteme.
U dokumentu iz Antalije se poziva i na odgovorno projektovanje i upravljanje sistemima veštačke inteligencije, uz korišćenje ekoloških standarda, ponovo korišćenje ili reciklirajuću infrastrukturu i hardver.
Navodi se da bi uticaji data centara na životnu sredinu trebalo da se procene i podele, a potpisnici bi trebalo da podrže korišćenje veštačke inteligencije kao klimatskog rešenja.
Predsednik COP31 Murat Kurum rekao je da svetski lideri na pregovorima moraju otvoreno da razgovaraju o rastućoj potrošnji energije veštačke inteligencije i da počnu da postavljaju uslove.
Jedan od najvećih boraca protiv klimatskih promena, bivši potpredsednik SAD Al Gor, rekao je da je manje od drugih zabrinut zbog emisija gasova koje potiču od veštačke inteligencije, iako smatra neophodnima da data centri podataka budu napajani energijom bez ugljenika.
Gor se nada da će računarska snaga AI zapravo pronaći nove načine borbe protiv klimatskih promena.
U intervjuu za Asošijejted pres, Gor je citirao studiju istaknutog britanskog ekonomiste i borca protiv klimatskih promena Nikolasa Sterna koji je predvideo da ćemo do 2030. godine "videti smanjenje emisije gasova staklene bašte za 6 do 9 odsto zbog upotrebe napredne veštačke inteligencije u pronalaženju novih načina za daleko efikasnije korišćenje materijala i energije".
Kejleb Maks, predsednik Nacionalnog udruženja za veštačku inteligenciju, rekao je: "Veštačka inteligencija će rešiti ne samo probleme potrošnje energije sa kojima se suočavaju data centri, već će otključati brojne trenutno nepoznate napretke u nauci i tehnologiji koji će se baviti klimatskim promenama i poboljšati živote čovečanstva. Poštujem zabrinutost zbog potrošnje energije i vode iz data centara, ali strahovi mogu biti i preuveličani".
Ali portparol organizacije "Klimatska akcija protiv diskriminacije" Filip Njuel bio je skeptičan.
"Jedna ruka donosi nam nadu, a druga nam nanosi štetu", rekao je Njuel i dodao: "Prodaju nam nadu, dok od nas skrivaju štetne posledice".
Računarska oprema u data centrima stvara veliku količinu toplote koja se ispušta u atmosferu. Jedan od načina da se smanji taj uticaj na životnu sredinu jeste prikupljanje te toplote, koja se zatim može iskoristiti za potrebe obližnjih domova i preduzeća.
Danska inženjerska i proizvodna kompanija Danfos smatra da je otpadna toplota iz data centara "najveći neiskorišćeni izvor energije na svetu" i da njena ponovna upotreba može zameniti prirodni gas kao izvor toplote.
Danfos ističe da su data centri značajan i stalan izvor toplote, naročito s obzirom da njihova potrošnja energije raste.
Međunarodna agencija za energetiku procenjuje da bi data centri do 2030. godine mogli da obezbede dovoljno toplote za oko 10 odsto evropskih domaćinstava, pod uslovom da se ta toplota u potpunosti integriše u sisteme daljinskog grejanja koji stanovnicima isporučuju toplotu i toplu vodu.
U izjavi emitovanoj tokom konferencije COP31, evropski komesar za energetiku i stanovanje Dan Jorgensen rekao je da Evropa mora da zameni uvozna fosilna goriva tako što će prikupljati toplotu koja bi inače bila izgubljena, kao i korišćenjem geotermalne energije.
Kao još jedan primer ovakvog pristupa, kompanija za industrijski razvoj BaRupOn gradi napredni proizvodni kompleks u Teksasu.
Prema rečima izvršnog direktora te kompanije Baladžija Tamabatule, plan je da se prikupljena toplota koristi za proizvodnju dodatne električne energije na samoj lokaciji.
U Severnoj Dakoti, ova kompanija planira izgradnju data centra koji bi mogao da snabdeva lokalnu zajednicu toplotnom energijom.
Gregor Hens, profesor na Univerzitetu Kolorado u Boulderu, smatra da je ovo savršen spoj, jer savremeni centri podataka – koji se umesto vazduhom hlade tečnošću – predstavljaju prilično stalan izvor toplote, i to na temperaturi koja je idealna za sisteme toplotne energije.