Slovenija ljuta što će i Hrvatska imati pravo na vino teran

Evropska komisija pripremila je akt kojim bi se hrvatskim vinarima u Istri omogućilo da i dalje prodaju vino pod nazivom "teran", iako ga je Slovenija zaštitila geografskom oznakom porekla kao svoj proizvod pre no što je Hrvatska ušla u EU.

To je saopšteno posle sinoćnog sastanka slovenačkog ministra poljoprivrede Dejana Židana sa evropskim komesarom za poljoprivredu Filom Hoganom.

Židan je nakon razgovora s Hoganom izrazio nezadovoljstvo i ponovio da ne isključuje tužbu protiv EK ako se pokaže da ona tom u sporu favorizuje Hrvatsku. On je i pre razgovora s Hoganom rekao da postoje ozbiljne sumnje da su EK i Hrvatska tokom hrvatskih pristupnih pregovora došle do dogovora kako da zaobidju slovenačku zaštitu "terana", budući da se to vino proizvodi i u hrvatskom delu Istre.

Reč je o odluci kojom se hrvatskim vinarima dopušta izuzetak u korišćenju naziva "teran". Slovenija je pre ulaska Hrvatske u EU "teran" kao slovenački proizvod zaštila na nivou Unije, što znači da niko osim slovenačkih proizvodjača ne može da prodaje vino pod tim nazivom.

Kako prenosi Hina, Hrvatska se na to žalila ističući da Slovenija nije imala pravo da zaštiti "teran" jer se u slovenačkom delu Istre proizvodi vino pod tim nazivom od groždja sorte "refošk", a u hrvatskom delu Istre baš od groždja sorte "teran".

Hrvatski enolozi ističu da su DNK analize pokazale da su "refošk!" i "teran" dve potpuno različite sorte groždja, dok u Sloveniji tvrde da je reč o genetski istoj sorti koja se različito naziva.

U EK navode da su pripremili "nacrt delegiranog akta" kojim bi se hrvatskim proizvodjačima, uz odredjene uslove, dopustila upotreba naziva "teran", čime se priznaje da je "teran" takodje sorta groždja u Hrvatskoj.

Po novom predlogu EK, hrvatski "teran" bi na etiketama imao natpis "Hrvatska Istra", a ispod toga bi, manjim slovima, pisalo "teran".

Komisija dodaje da će na zahtev slovenačkog ministra Židana, u ponedeljak, 16. januara, na sastanku posebnog Odbora za poljoprivredu objasniti sva pravna pitanja u vezi s ovim slučajem.

Da bi Slovenija zaustavila usvajanje "delegiranog akta", morala bi da prikupi kvalifikovanu većinu u Savetu EU što znači da bi za to trebalo da glasa 55 odsto država-članica, u kojima živi najmanje najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva Unije.