Nagradjene inovacije koje smanjuju CO2 i povećavaju otpornost na klimatske promene u Srbiji (VIDEO)
Zelena Srbija
| 15.07.2022
|
access_time
16:20
Ova rešenja doprineće smanjenju emisija GHG u Srbiji ekvivalentom pola miliona tona ugljen dioksida (CO2), što je jednako pošumljavanju 145 fudbalskih stadiona, odnosno sadnji 115.000 stabala drveća, rečeno je na završnoj konferenciji petogodišnjeg projekta "Lokalni razvoj otporan na klimatske promene", koji je u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sproveo UNDP, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).
Priznanja je dobilo 11 timova inovatora iz javnog, privatnog, nevladinog i istraživačkog sektora, kao i šest lokalnih samouprava, a ukupna vrednost sredstava koja su u realizaciju inovativnih rešenja uložili nagrađeni timovi, kao i sufinansiranja koje su obezbedili GEF i Ministarstvo zaštite životne sredine, iznosi oko 11 miliona dolara.
Pomoćnica ministarke zaštite životne sredine Sandra Dokić kazala je da je za izazove za inovativna rešenja stiglo 117 prijava, a da je novčano nagradjeno njih 25.
Prema njenim rečima, resornom ministarstvu je bilo važno što će svi projekti imati značajan efekat i na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bešte, a procena je da će to biti oko 0,5 miliona tona CO2.
"Sprovedeni projekti su pokazali da Srbiji ne manjka inovacija, ne samo u privatnom i javnom sektoru, već i u naučnim institucijama i nevladinim organizacijama čija rešenja već pokazuju veliki uticaj u lokalnim zajednicama", istakla je Dokić.
Pored toga, kako je dodala, Ministarstvo je uložilo velike napore da podatke lokalnih samouprava i privatnog sektora, koji su relevantni za klimatske promene, objedini, na čemu će se raditi i u budućnosti kroz objedinjeni informacioni sistem.
"Samo na osnovu tačnih podataka možemo da planiramo aktivnosti i finansijska sredstva za njihovo sprovođenje i pratimo uspešnost mera", kazala je ona.
Vođa tima za životnu sredinu i klimatske promene u UNDP-u Miroslav Tadić rekao je da će inovacije čije je sprovođenje podržano i nagradjeno doprineti očuvanju zdrave životne sredine i otvaranju novih, zelenih radnih mesta.
"Na taj način pomažemo Srbiji da ublaži uticaj klimatskih promena na razvoj privrede i društva", kazao je Tadić i ocenio da je projekat pomogao da se o klimatskim promenama govori na drugačiji način i da one nisu više samo pitanje naučnika i ekološki problem, već i ekonomsko pitanje koje se tiče svih gradjana i privrede.
Tadić je kazao da rešenja koje je projekt podržao dolaze iz čitave Srbije, te da su pokrili širok tematski spektar od povećanja procenta udela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji, unapredjenju energetske efikasnosti, ali i unapredjenju ponovnog korišćenja otpada kao resursa.
On smatra da su rezultati projekta dodatno važni u svetlu nove svetske krize, pre svega energetske.
Tadić je kazao i da je uz pomoć Vlade Švedske dodatno podržano još osam projekata javnih i privatnih preduzeća koja doprinose smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, posebno iz sektora upravljanja biorazgradivim otpadom, odnosno organskim otpadom od hrane i zelenim otpadom.
Koordinatrka projekta iz UNDP-a Ana Seke rekla je da je projekat pokrenut kako bi se pronašle inovativne i finansijski isplative ideje za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, koje će istovremeno doneti društvene, ekonomske i ekološke koristi za gradjane.
Kako je navela, projekat je omogućio otvaranje 35 novih zelenih radnih mesta.
Priznanja za Lidere u inovacijama dodeljena su Javno-komunalnom preduzeću Toplana Šabac, preduzećima Esotron, Jugo-Impex E-reciklaža, GreenEnergy Point, Sanicula, Telefon – Inženjering, Global Sustainabiliy Experts, zatim Institutu Mihajlo Pupin i Institutu za multidisciplinarna istraživanja, organizaciji civilnog društva Nacionalna asocijacija autohtonih i električnih vozila i Gradu Kraljevu.
Kako je istaknuto, primena njihovih rešenja u praksi doprinosi povećanju energetske efikasnosti sistema daljinskog grejanja, povećanju udela obnovljivih izvora energije (biomase, biogasa i solarne energije) u ukupnom energetskom miksu, digitalizaciji i uštedama resursa u poljoprivrednoj proizvodnji, iskorišćavanju otpada za dobijanje novih proizvoda, đubriva i energije, uvođenju cirkularnih modela poslovanja, promociji održivog modela saobraćaja, prečišćavanju vazduha u urbanim sredinama, kao i ranoj najavi i sprečavanju šumskih požara.
Priznavanja za inovacije dobilo je i šest lokalnih samouprava u Srbiji i to za uvođenje informacionih sistema za prikupljanje i otvaranje podataka o emisijama gasova sa efektom staklene bašte i za izradu Lokalnih planova nisko-ugljeničnog razvoja i to Kragujevac, Kruševac, Kraljevo, Niš, Šabac i Sremska Mitrovica, opštine Krupanj i Ćuprija i gradska opština zvezdara.
Informacioni sistemi i akcioni planovi će omogućiti tim gradovima da imaju bolji uvid u podatke o emisijama gasova sa efektom staklene bašte u sektorima poput energetike, saobraćaja, upravljanja otpadom, poljoprivrede i šumarstva, kako bi na osnovu njih mogle da prate sprovođenje postojećih mera za smanjenje tih emisija, kao i da bolje planiraju nove mere u budućnosti.
Takođe, dodeljena su i specijalna priznanja u četiri kategorije.
Za doprinos smanjenju ugljeničnog otiska nagrada je pripala preduzeću Jugo-Impex E-reciklaža iz Niša, za najbolje digitalno rešenje nagradu je dobilo Javno komunalnom preduzeću Toplana Šabac, dok je priznanje za najveći uticaj u lokalnoj zajednici dobila organizacija civilnog društva BioIdea, a nagradu za najbolju inovaciju podelili su Institut za multidisciplinarna istraživanja i Institut "Mihajlo Pupin".
Ceo video materijal možete preuzeti OVDE.