Web Analytics
U fabrici u kojoj je Oskar Šindler spasavao Jevreje od nacista otvoren muzej - BetaRS

U fabrici u kojoj je Oskar Šindler spasavao Jevreje od nacista otvoren muzej

Vesti | 12.05.2025 | access_time 14:50
U fabrici u kojoj je Oskar Šindler spasavao Jevreje od nacista otvoren muzej
Foto: AP

U staroj fabrici u mestu Brnjenec na istoku Češke, gde je nemački biznismen Oskar Šindler tokom Drugog svetskog rata spasio 1.200 Jevreja, podignut je Muzej preživelih u Holokaustu. 

Ovu fabriku štofova, udaljenu oko 160 kilometara od glavnog grada Praga, nacisti su preuzeli 1938. godine i pretvorili u koncentracioni logor.

Otvaranje Muzeja preživelih u Holokaustu i istorije Jevreja u ovom delu Evrope poklopilo se sa 80. godišnjicom završetka Drugog svetskog rata.

Iza otvaranja muzeja stoji epidemiolog i pisac Danijel Lu-Ber (Daniel Löw-Beer), čiji su preci ovu fabriku 1854. godine pretvorili u jednu od najvažnijih predionica vune u Evropi.

Muzej je smešten u delu renovirane predionice, a postavka prikazuje istoriju Šindlera i njegove žene Emili, kao i porodice Lu-Ber i drugih iz ovog područja, sa svedočenjima preživelih u Holokaustu. 

U fabrici u kojoj je Oskar Šindler spasavao Jevreje od nacista otvoren muzej
Foto: AP
 

"To je jedinstveno mesto za se preživele. Želimo da čujemo njihove priče i podstaknemo ljude da formiraju sopstveno mišljenje", rekao je Lu-Ber.

Ostatak kompleksa i dalje čeka renoviranje, a tu se nalaze Šindlerova bivša kancelarije, gde gradske vlasti planiraju da uspostave informativni centar, kao i barake SS jedinica, koje bi takođe bile izložbeni prostor.

Muzej trenutno nije otvoren svakog dana, već radi po dogovoru, uglavnom za školske ekskurzije.

Oskar Šindler rođen je u obližnjem gradu Svitavi, u to vreme sa pretežno nemačkim, kao i jevrejskim stanovništvom.

Posle izbijanja rata, on se preselio u Krakov, gde je bio na čelu fabrike municije i imao dobroćudan odnos prema jevrejskim radnicima. 

Dolaskom Crvene armije 1944. godine, Šindler je napravio listu Jevreja koji treba da se premeste u fabriku u Brnjenecu, a takođe je spasio i 300 žena koje su tokom transporta preusmerene na logor Aušvic.
 
Šindler je, po završetku rata, od preživelih Jevreja dobio prsten napravljen od zlata ukradenog iz njihovih zuba tokom progona.
U fabrici u kojoj je Oskar Šindler spasavao Jevreje od nacista otvoren muzej
Foto: AP
 
Njegova supruga Emili takođe je spasila više od 100 jevrejskih zatvorenika koji su stigli na obližnju železničku stanicu u zapečaćenim stočnim vagonima u januaru 1945. godine. 

Oskar i Emili Šindler proglašeni su 1993. godine za Pravednike među narodima, a ovo odlikovanje dodeljuje se onima koji su tokom rata spasavali Jevreje od Holokausta.

Rad Oskara Šindlera opisuje se i u filmu Stivena Spilberga "Šindlerova lista", nagrađenog Oskarom.

Teme