Web Analytics
Saobraćajna buka šteti zdravlju 110 miliona Evropljana - BetaRS

Saobraćajna buka šteti zdravlju 110 miliona Evropljana

Životna sredina | Izvor: Beta | 24.06.2025 | access_time 15:05
Saobraćajna buka šteti zdravlju 110 miliona Evropljana
Više od 110 miliona ljudi u Evropi izloženo je štetnim nivoima saobraćajne buke koja je povezana sa desetinama hiljada prevremenih smrti, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U saopštenju se navodi da je više od 20 odsto Evropljana izloženo buci automobila, vozova i aviona koja prevazilazi prag utvrđen pravilima EU i koja šteti zdravlju ljudi, životnoj sredini i ekonomiji.

Dugoročno izlaganje buci koju pravi saobraćaj povezan je sa širokim spektrom zdravstvenih problema, uključujući poremećaje sna, stres, kardiovaskularne bolesti, mentalne bolesti, dijabetes i pa čak i prevremenu smrt, saopštila je EEA, istakavši da su deca i adolescenti posebno ranjivi na posledice buke.

Procenjuje se da je duga izloženost saobraćajnoj buci povezana sa 66.000 prevremenih smrti u Evropi, 50.000 novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti i 22.000 novih slučajeva dijabetesa tipa 2. 

Pored toga, prema novom istraživanju, buka potencijalno doprinosi hiljadama slučajeva depresije i demencije, navodi se u saopštenju EEA.

Izloženost buci doprinela je da više od 560.000 dece i adolescenata ima slabije veštine razumevanja pročitanog, da 63.000 dece ima probleme u ponašanju i 272.000 slučajeva prekomerne težine kod dece, prema poslednje dostupnim podacima iz 2021. godine.

EEA u izveštaju o zagađenju bukom ocenjuje da je napredak u smanjivanju izloženosti štetnim nivoima buke spor i da je malo verovatno da će EU bez dodatnih mera ispuniti cilj da smanji broj ljudi koji su hronično izloženi saobraćajnoj buci za 30 odsto do 2030.

Prema proceni EEA, broj ljudi koji su veoma izloženi saobraćajnoj buci u EU smanjen je za samo tri odsto od 2017. do 2022.

Agencija ukazuje i na visoku ekonomsku i društvenu cenu zagađenosti bukom, jer bolesti i loše zdravlje povezane s tim negativno utiču na privredu.

Buka iz saobraćaja ima za posledicu godišnje ekonomske troškove od najmanje 96,5 milijardi evra, odnosno 0,6 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda.

Izvršna direktorka EEA Lina Ila-Mononen izjavila je da je buka problem koji se često zanemaruje, ali da ima dugoročne posledica po zdravlje ljudi, posebno decu, i životnu sredinu i da sve članice EU moraju hitno da reše taj problem ako žele da ostvare zacrtane ciljeve.

Dominantan izvor buke je drumski saobraćaj, posebno u gusto naseljenim urbanim područjima. Oko 92 miliona ljudi je izloženo buci drumskog saobraćaja iznad 55 decibela tokom dana, odnosno 50 decibela tokom noći, koliko je utvrđeno Uredbom EU o buci u životnoj sredini.

Buka železničkog saobraćaja ima negativne uticaje na 18 miliona ljudi, a vazdušni saobraćaj pogađa 2,6 miliona Evropljana.

Ukoliko bi se uzeli u obzir pragovi nivoa buke koje preporučuje Svetska zdravstvena organizacija, koji su niži, procenjuje se da je dugoročno nezdravim nivoima saobraćajne buke izloženo oko 150 miliona ljudi, odnosno oko 30 odsto evropske populacije.

Saobraćajna buka je među tri najveće ekološke pretnje po zdravlje ljudi u Evropi, posle zagađenja vazduha i klimatskih faktora povezanih s temperaturom.

U izveštaju EEA sa navodi i da je najmanje 29 odsto zaštićenih područja u Evropi izloženo nivoima buke koji mogu da utiču na ponašanje kopnenih divljih životinja.

Zagađenje bukom pod vodom, od brodova, gradilišta na moru i istraživanja, takođe utiču na morski život, a buka je najveća u delovima Lamanša, Gibraltarskom moreuzu, delovima Jadranskog mora i nekim regionima Baltičkog mora.

U cilju rešavanja ovog problema, EEA preporučuje veći pristup tihim i zelenim prostorima u gradovima, smanjenje ograničenja brzine u urbanim sredinama, bolje održavanje železničke infrastrukture i promociju tiših aviona.

Kao dugoročne strategije, EEA predlaže kreiranje tampon zona između transportnih koridora i stambenih područja i promovisanje održive mobilnosti, kao što su javni prevoz i bicikli.


Teme

Prijavite se na newsletter Zelene Srbije

Životna sredina