Dve trećine smrtnih slučajeva od vrućine u Evropi posledica globalnog zagrevanja
Od juna do avgusta je prema procenama zbog vrućine umrlo 24.400 ljudi, od čega se 16.500 slučajeva pripisuje dodatnoj toploti izazvanoj emisijom gasova s efektom staklene bašte, pokazuje brza analiza koja još nije poslata na recenziju, prenosi Gardijan.
Prema studiji koju su epidemiolozi i klimatolozi sproveli u 854 velika grada, prosečna temperatura u gradovima je zbog klimatskih promena viša za 2,2 stepena, što je značajno povećalo broj smrtnih slučajeva od ektremnih vrućina.
Koautorka izveštaja i klimatolog Frederike Oto izjavila je da je uzročno-posledična veza između sagorevanja fosilnih goriva i porasta temperature i povećane smrtnosti neosporna.
"Da nismo nastavili da sagorevamo fosilna goriva tokom poslednjih decenija, većina od procenjenih 24.400 ljudi u Evropi ne bi umrla ovog leta", kazala je Oto.
Istraživači su utvrdii da je dodatna toplota odgovorna za oko 68 odsto procenjenih smrtnih slučajeva od vrućine, a da su stariji najteže pogođeni ektremnim temperaturama - 85 odsto umrlih imalo je više od 65 godina, a 41 odsto više od 85 godina.
Epidemiolog Garifalos Konstantinudis, takođe jedan od autora studije, rekao je da se rizik po javno zdravlje od vrućine i dalje potcenjuje, uprkos opasnostima.
"Niko ne bi očekivao da neko rizikuje svoj život radeći po obilnoj kiši ili uraganskim vetrovima. Ali opasna vrućina se i dalje tretira previše ležerno", kazao je on.
Evropski gradovi su bolje pripremljeni da se nose sa ekstremnim vrućinama nego 2003. godine, kada je u ekstremno toplom talasu umrlo 70.000 ljudi, ali službe za hitne slučajeve se i dalje bore s rastom temperature i sve starijim stanovništvom.