Profesor Anđelković: Beogradski Košutnjak ugrožen zbog profita i planske manipulacije
Profesor Šumarskog fakulteta i odbornik pokreta Kreni-Promeni Aleksandar Anđelković ocenio je da je beogradski Košutnjak ugrožen zbog profita i planske manipulacije i upozorio je da se priča o njegovoj revitalizaciji koristi za umirivanje javnosti.
"U javnim istupima profesora Vladimira Lojanice svesno se zanemaruje ono što piše u važećim i predloženim planskim dokumentima. Javni interes se ne štiti izjavama, već normama. Nije važno šta neko tvrdi u medijima, već šta je dozvoljeno Generalnim urbanističkim planom (GUP)", naveo je Anđelković u saopštenju.
On je naveo da GUP Beograda iz 2016. godine predstavlja prelomni trenutak u kome je napuštena jasna i trajna zaštita šumskih celina, kao i da se po prvi put uvodi koncept "transformacije prostora", čime se i šumske i zelene površine definišu kao prostori potencijalnih promena kroz planove nižeg reda.
"U GUP-u 2016. eksplicitno stoji da se namene površina mogu redefinisati u daljoj planskoj razradi. To znači da zaštita šume više nije čvrsta kategorija, već promenljiva odluka", istakao je Anđelković.
Po njemu, takav pristup ne garantuje očuvanje šumskih celina, niti zabranjuje seču vitalnih stabala, kao i da tvrdnja da se "neće seći vitalna stabla" nema nikakvu normativnu snagu.
"To nije obavezujuća odredba plana, već politička interpretacija projekta. A interpretacije se menjaju - planovi ostaju", rekao je Anđelković.
Govoreći o nacrtu GUP-a Beograda do 2041. godine, Anđelković je kazao da se problem dodatno produbljuje, odnosno novi plan ne propisuje obavezni minimalni procenat šumskih površina, niti jasno definiše maksimalni stepen izgrađenosti u zonama sa postojećim šumama.
"Šumski i zeleni prostori se više ne posmatraju kao prostor posebne zaštite, već kao 'razvojni resursi grada'. To je suštinska promena paradigme, Košutnjak se planski pretvara u rezervoar budućih zahvata", kazao je on.
Anđelković je kazao da je u GUP-u Beograda iz 2003. godine postojao jasan standard zaštite, koji je danas napušten, a da je tada Košutnjak bio definisan kao integralna šumska celina od značaja za grad Beograd, bez mogućnosti parcijalne prenamene.
Za prostor "Avala filma", Anđelković je kazao da iako se ta parcela katastarski nalazi van granica šumskog dobra Košutnjak, predstavlja njegovu neposrednu kontaktnu zonu.
"Administrativne linije ne zaustavljaju ekološke posledice. Svako povećanje izgrađenosti, saobraćaja i infrastrukture u toj zoni proizvodi direktan i kumulativni pritisak na šumu", rekao je on.
Anđelković je ocenio da su tvrdnje da "Košutnjak nije ugrožen" političko umirivanje javnosti, a ne stručno i istinito tumačenje planskih dokumenata i stanja na terenu.
"Košutnjak nije prostor za eksperimentisanje. To je javno dobro koje se ili dosledno štiti ili se trajno gubi", poručio je Anđelković.
