Tema u Antaliji i uticaj vojski i ratova na klimatske promene
Klimatske promene
| Izvor: Beta
| 18.11.2026
|
access_time
15:20
Tema uticaja bombardovanja gradova, spaljenih šuma, oštećenja elektrana na klimu dobila je u Antaliji posebno na značaju, a naučnici su se i ranije posebno temeljito posvetili ruskoj agresiju na Ukrajinu, piše nemački portal Tagesšau.
U tom cilju su još u proleće 2022. godine osnovali inicijativu "Obračun ratnih emisija gasova staklene bašte" (Greenhouse Gas Accounting of War).
Holandski naučnik Lenard de Klerk kaže da je inicijativa izračunala da je zbog rata u Ukrajini u atmosferu izbačeno dodatnih 311 miliona tona CO2. To je, prema njegovim rečima, količina koju zemlja poput Francuske emituje za godinu dana, a Nemačka za pola godine.
Kada se govori o posledicama, one se osećaju daleko izvan područja ratnih dejstava, imaju efekat u celom svetu, i mogu, primera radi, da izazovu ekstremne vremenske pojave i u Argentini ili Australiji, rekao je De Klerk.
Problem nije ograničen samo na Ukrajinu, piše Tagesšau, dodajući da stručnjaci računaju i sa milionima tona štetnih emisija i u pojasu Gaze. Klimatski bilans na Bliskom istoku, uz to, pogoršavaju i napadi na gasnu i naftnu infrastrukturu, piše portal.
Tagesšau dodaje da u zemljama kao što su Sudan, Somalija ili Avganistan konflikti otežavaju i zaštitu od poplava i suša. Procena je da oružane snage i njihovi lanci snabdevanja širom sveta izazivaju oko pet odsto svih emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Ozbiljno opterećenje za klimu biće, prema oceni naučnika, i već planirana posleratna obnova Ukrajine, pošto se prilikom proizvodnje čelika ili betona oslobađaju velike količine CO2.
Stručnjakinja za klimu Olga Adamenko, iz ukrajinske ekološke organizacije "EcoAction" koja prisustvuje skupu u Antaliiji, smatra da je rešenje za obnovu upotreba alternativnih građevinskih materijala, od obnovljivih sirovina.
U Antaliji je veći broj ekoloških organizacija zatražio i da se učine transparentnijim podaci o emisija oružanih snaga širom sveta.
Od organizacija za zaštitu ljudskih prava došle su i ocene da ne može biti klimatske pravde bez demilitarizacije, i da se ne mogu ljudi bombardovati i trovati njihovo tlo i vode, a zatim na nekom klimatskom skupu pričati o pravednoj klimatskoj tranziciji, piše portal.
"Na Svetskoj klimatskoj konferenciji tema je i ko treba da plati za klimatske štete izazvane oružanim sukobima. Stanovište Ukrajine je da Rusija na kraju traba da podmiri i taj deo šteta. Rasprava je nedvosmisleno pokazala - CO2 ne poznaje državne graice", konstatuje Tagesšau.